HTV3 tv program

U drugoj sezoni mladi profesori hrvatskog jezika i književnosti uz jezične savjete obrađuju i druge zanimljivosti iz hrvatskog jezika. Voditeljica je Katarina Marjanović, a njezini sugovornici su Ana Žagmešter, Darko Vasilj i Jakov Skok. Kako se kaže? projekt je Odjela Obrazovanje i znanost HTV-a.

Animirana serija namenjena je predškolskoj deci, a glavni junaci su psići heroji

Pratite avanture simpatičnog i dragog 6-godišnjeg psića Bluja

Drago, nevaljalo prasence koje stalno upada u nove avanture koje se završavaju smehom

Avanture AJ-a i njegovog monster-trucka Blazea

Simpatični dinosauri se voze u vozu koji ih vodi kroz različite periode u preistoriji

Pratite avanture simpatičnog i dragog 6-godišnjeg psića Bluja

Drago, nevaljalo prasence koje stalno upada u nove avanture koje se završavaju smehom

Animirana serija namenjena je predškolskoj deci, a glavni junaci su psići heroji

U ovoj ćemo epizodi upoznati brojne osobe čija su strast upravo putovanja i otkrivanje novih svjetova. Novinarka Gordana Glibo će nas provesti Hrvatskom te nam predstaviti svoje sugovornike - Svjetlanu, Denisa i Emu Marijon, Ivana Tokića, vlasnika ZipLinea Mladena Palinića, turističku vodičicu Marianne Morić, putopisce Davora Novevskog i Slavena Škrobota te mnoge druge. Od koji ćemo doznati više o njihovoj i Goginoj strasti, putovanjima.

Damir Žižić počeo je raditi na izlasku analogne ere, a danas AI koristi svakodnevno - u retuširanju i uklanjanju svega što nije trebalo ući u kadar. "No AI" za njega je dobar prodajni slogan, ali ne i filozofija. Franjo Matković priznaje da ga je AI fotografija već jednom zavarala i objašnjava zašto je ona zapravo nedovoljno savršena: previše stilizirana, a kod stopostotnog uvećanja lako se vidi da je generirana. Obojica vjeruju da ono najvažnije ostaje odnos između fotografa i čovjeka ispred objektiva. "Moraš postaviti neki odnos sa svojim subjektom da bi ta fotografija bila uspješna", kaže Damir Žižić.

Serija je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Domaća dramska serija Dnevnik velikog Perice zbiva se tridesetak godina nakon radnje kultnog filma Kreše Golika "Tko pjeva zlo ne misli". Serija reanimira duh hrvatskog filmskog klasika produžujući živote nekim junacima u novom, drukčijem i po mnogo čemu zanimljivom vremenu. Kroz šest pedesetominutnih epizoda pratimo zbivanja u životu Perice Šafraneka i njegove obitelji tijekom 1964. godine. Perica prolazi turbulentno razdoblje svog života, a duh političkog Zapada sa svime što ga čini - od mode do glazbe, od ideja do tehnološkog napretka - postaje sve primjetniji i utjecajniji. Zagreb iz tog vremena zanimljiv je grad koji se ubrzano razvija, baš kao i bogata pop-kultura koja nezaustavljivo prodire u ondašnje socijalističko društvo. U vremenu plesnjaka, početaka televizije, glamuroznih glazbenih festivala, odvija se priča puna emocija, realnih životnih izbora između oportunizma i iskrene ljubavi. Perica Šafranek sada je odrastao čovjek i radi kao profesor hrvatsko-srpskog jezika u zagrebačkoj osnovnoj školi. Sanja o tome da postane pjevač popularnih šlagera, no nema hrabrosti to priznati svojoj ženi Željki, daktilografkinji u milicijskoj stanici. Perica i Željka nemaju djece i već deset godina žive u stanu s Peričinom mamom Anom Šafranek na Gornjem gradu. Peričin najbolji prijatelj Žnida sin je pokojnog vlasnika gostionice Žnidaršića koja je u međuvremenu nacionalizirana, no Žnida iz nje svakodnevno vodi svoje ne baš legalne poslove. Smrt Peričinog tetka Ernesta Fulira pokrenut će događaje koji će iz temelja izmijeniti živote junaka ove priče. U seriji će se pojaviti i poznati domaći bendovi Kojoti, Kawasaki 3p, Robert Mareković i Swingers, glazbenice Zdenka Kovačiček i Ivanka Mazurkijević, te brojni drugi glazbenici. Glazba čini važan dio serije, a u novim aranžmanima ponovno ćemo slušati velike hitove iz prve polovine šezdesetih godina koje su u originalu izvodili Ivo Robić, Beti Jurković, Marko Novosel, Gabi Novak, Drago Diklić, Stjepan Jimmy Stanić, Anica Zubović, Zvonko Špišić i drugi. --- Godina je 1964. Zagreb se ubrzano razvija, baš kao i pop kultura koja prodire u tadašnje socijalističko društvo. Perica Šafranek profesor je hrvatsko-srpskog jezika u zagrebačkoj osnovnoj školi, razapet između snova i realnosti, između brižne mame Ane i ambiciozne supruge Željke. Njegov najbolji prijatelj je Žnida, sin pokojnog vlasnika gostionice K Žnidaršiću, koja je nakon rata nacionalizirana, ali Žnida iz nje svakodnevno vodi svoje ne uvijek legalne poslove. Iznenadna smrt Peričinog tetka Ernesta Fulira pokrenut će događaje koji će izmijeniti živote junaka ove priče. Ostale uloge: Goran Navojec, Ana Begić Tahiri, Pjer Meničanin, Dejan Aćimović, Uroš Jakovljević, Milan Pleština, Ljiljana Bogojević, Damir Šaban, Ivana Legati, Damir Orlić, Vid Balog, Hana Hegedušić i mnogi drugi Autor ideje: Albino Uršić Gazbeni producent i aranžer: Coco Mosquito Tonski majstor: Igor Šegović Dizajner zvuka: Frano Homen

Serija je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Nakon nastupa na prvomajskoj proslavi u školskom dvorištu Perica je samom sebi priznao kako je to bio dobar osjećaj koji bi htio ponoviti. Uz pomoć najboljeg prijatelja Žnide i samoproglašenog menadžera, Peričina pjevačka karijera polako kreće s mrtve točke. Iako u tome nema podršku supruge Željke, Perica će neočekivanog saveznika pronaći u kolegici Nadi. No, prvi profesionalni nastup možda i neće biti onako glamurozan kakvim ga je Perica zamišljao... U ostalim ulogama: Goran Navojec, Ana Begić Tahiri, Pjer Meničanin, Dejan Aćimović, Damir Šaban, Ivana Legati, Damir Orlić

Princeza Ana se iskrade iz palače i krene u samostalni obilazak Rima

Mladi pisac se upusti u romantičnu igru sa zgodnom i vrckastom devojkom

Sramežljiva blagajnica u knjižari igrom slučaja postaje najtraženiji svetski top model

Princeza Ana se iskrade iz palače i krene u samostalni obilazak Rima

Umetnički opus Nenada Barenića koji glasi za najboljeg hrvatskog crtača foto-robota

Močvarna staništa pripadaju najproduktivnijim ekosustavima na svijetu, zajedno s kišnim šumama i koraljnim grebenima. Kopački rit je jedno od najvažnijih poplavnih područja u Europi. Vrijednost Parka prirode Kopački rit potvrđena je 1993. godine njegovim uvrštavanjem na popis vlažnih područja od međunarodne važnosti, osobito kao staništa ptica močvarica, prema Ramsarskoj konvenciji, odnosno Konvenciji o vlažnim područjima. Snimatelj Mirko Vojanić i redatelj Dominik Zen često su u tom magičnom trokutu uz Dunav i Dravu snimali dokumentarne emisije o flori i fauni u ritu. Pod kraj radnog vijeka snimili su šest emisija o sisavcima i pticama "stanarima" močvare: Krila nad močvarom - Orao štekavac (2x30), Divlje svinje - divljač budućnosti (1x30), Jelen obični (2x30) te Veliki vranci i njihova zla kob (1x30).