Kuća na Telegraf Hilu
THE HOUSE ON TELEGRAPH HILL
, 1951., SAD, 90 min.
Hej! Trebamo i tvoju ocenu
Hm... Čini se da ti je pre ocenjivanja potrebna... - prijava :).
Zato smo ljubazno otvorili boks u gornjem desnom delu stranice. Da se ne mučiš.
Godine 1952. nominirana za Oskara u kategoriji najbolje scenografije, izvrsna noirovska triler/drama dvaput Oskarom ovenčanog redatelja Roberta Wisea (Priča sa zapadne strane, Moje pesme, moji snovi) uspela je adaptacija romana "Prestrašeno dete" ("The Frightened Child") američke književnice krimića Dane Lyon. Posredi je gotički film noir koji pričom i ugođajem podseća na remek-dela "Plinsko svetlo" Georgea Cukora te "Rebecca" i "Sumnja" Alfreda Hitchcocka.
Dok gleda napuštenu kuću na Telegraf Hilu u San Francisku koja je na prodaju, Viktoria Kovelska (V. Cortese) govori nam da je nekad verovala da će u toj kući pronaći mir i zadovoljstvo. Ona je poreklom Poljakinja koja je tokom Drugog svetskog rata bila zatvorenica koncentracijskog logora iz kojeg je nekoliko dana pred oslobođenje izišla pod identitetom druge žene. U logoru se zbližila sa supatnicom Karin de Nakovom koja je nedugo pred dolazak saveznika preminula, te je Viktoria odlučila preuzeti njezin identitet i sa lažnim dokumentima otputovati u Ameriku.
Nakon što od njujorškog advokata dozna da je njezina bogata teta preminula, Viktoria otkrije da je pokojnica imetak i kuću na Telegraf Hilu ostavila Karininu mladom sinu Kristoferu (G. Gebert). On je život proživio uz tetu, verujući da mu je majka mrtva, te sad o njemu brine otmeni i navodno pouzdani Alan Spender (R. Basehart). Nakon što se zbliži sa Spenderom, Viktoria će se ubrzo za njega i udati. A kad otkrije da Kristoferom manipulira guvernanta Margaret (F. Baker), Viktoria će posumnjati i u Spenderove dobre namere.
Reč je o ostvarenju koje odlikuju sigurna i sugestivna režija, vrlo efektno psihološko ozračje, zanimljiv stilski prosede koji asocira na izvrsne "Zavojite stube" Roberta Siodmaka, te spretno poigravanje svetlom i sjenom. Likovi su dosta slojevito psihološki profilirani, zaplet je izuzetno intrigantan, a pored raspoloženih nastupa italijanske glumice V. Cortese (Bosonoga kontesa, Giulietta i duhovi), za sporednu ulogu u sjajnoj "Američkoj noći" Françoisa Truffauta nominirane za Oskara, i R. Baseharta (Ulica, Dobro došli gospodine Chance), celinu odlikuje i impresivna i iznimno atmosferična fotografija velikog Luciena Ballarda (Divlja horda, Čovjek zvan hrabrost). Vrijedi spomenuti i da su Cortese i Basehart tokom snimanja započeli vezu koja je ubrzo okrunjena devetogodišnjim brakom.