Berlin početkom 30-ih godina prošlog veka. Nakon što jedan mladić počini samoubistvo jer ne može naći posao, njegovu sestru Anu Benike (H. Thiele) sa ostatkom porodice isele iz stana, te se svi odu u šatorsko naselje beskućnika naziva Kuhle Vampe. Ana je jedini član porodice koji još uvek ima posao, senzibilna devojka koja se zbog trudnoće uskoro zaruči sa Fricom (E. Buš). No nakon što joj Fric prizna da se zaručio samo zbog trudnoće, Ana ga odluči napustiti te se preseli u stan svoje prijateljice Gerde (M. Volter). Na radničkoj sportskoj priredbi Ana ponovno sretne Frica, koji je u međuvremenu ostao bez posla. Dok sa eskalacijom ekonomske krize i porastom nezaposlenosti u društvu rastu i socijalne tenzije, uz sve izraženije zahteve za korenitim društvenim promenama, Ana će se ponovno početi zbližavati sa Fricom. Kroz priču o teškoj sudbini radničke porodice Benicke koja se u Berlinu u doba velike ekonomske krize bori za preživljavanje, Breht je na dojmljiv i vrlo sugestivan način oslikao nepodnošljivu situaciju u društvu razdiranom ekonomskim, socijalnim, političkim i klasnim sukobima iz kojih se rađaju i revolucionarne ideje. Nakon što mu je zbog pritiska producenata propao pokušaj da u satiričnu mjuzikl-komediju "Opera za tri groša" Georga Vilhelma Pabsta ubaci naglašenije antikapitalističke stavove i žalce, Breht je priliku za to dobio u ovom filmu, na kojem je nepotpisan sarađivao i kao redatelj. Reč je o fragmentarnom dramaturgijom i naracijom avangardno oblikovanom delu koje se zbog otvorenog zagovora levičarskih ideja drži i reprezentativnim predstavnikom komunističkog filma. Naglašeni angažman filma i ne čudi budući su na njemu planski sarađivali deklarirani žestoki levičari, od Brehta preko uglednog snimatelja Krampfa (Nosferatu, simfonija strave, Pandorina kutija) i kompozitora Hansa Eislera (Ništa osim osamljenog srca, I krvnici umiru), do glumice Herthe Thiele (Žena u uniformi).