utorak, 08.04.2025 20:15
Grafiti, dokumentarna serija (1/5)
Dokumentarna serija "Grafiti" po prvi put sustavno istražuje temu grafita, street arta i drugih oblika likovnosti na zidovima ulica.
Tijekom pet šarenih epizoda serija na edukativno-zabavan daje uvid u nikad viđeni svijet supkulture koja leži na granici umjetnosti i kršenja zakona. Grafiti, murali, street art, riječi, simboli i škrabotine nalaze se posvuda oko nas po zidovima ulica. Nekima smetaju, nekima ne. Neki na njima zarađuju, a nekima umanjuju vrijednost nekretnina. Činjenica je da većina nas zapravo ne zna što je to što svakodnevno gledamo po zidovima ulica. Ako ne razumijemo što je to, ne možemo se boriti protiv toga ako nam smeta, niti to možemo cijeniti ako nam se sviđa.
U otvorenom razgovoru s protagonistima propitkujemo zakonitost i nezakonitost crtanja po zidovima ulica, odnos građana i vlasti prema raznim oblicima likovnosti u javnosti i poziciju Hrvatske u globalnom trendu sve većeg broja crteža na javnim površinama.
Serija omogućuje jedinstven uvid u unutarnji svijet u kojem je šaranje po zidovima svakodnevna aktivnost, adrenalinski sport, a često i poslovni pothvat. U razgovoru s grafiterima, likovnim umjetnicima, sugrađanima, arhitektima, grafiti odvjetnicima, marketinškim stručnjacima, poslovnjacima i drugim sugovornicima istražujemo pokret nastao 1960-ih u Americi, a koji se 1980-ih prelio u Europu i na čitavi svijet.
Osim Hrvatske, posjetili smo i europsku prijestolnicu grafita, Berlin, u kojem smo svjedočili kako Zagreb sigurno nije najpošaraniji grad u Europi, ali nije ni daleko. Otišli smo i u Tokyo, u kojem smo posjetili izložbu međunarodno priznate hrvatske likovne umjetnice Marine Mesar OKO koja je svoju karijeru započela upravo crtajući na zidovima ulica.
Likovni umjetnici Mane Mei, Yo.Pecador i Marin Remić na radionicama uče nas razne stilove crtanja po ulici i zašto se neki toleriraju više, a neki manje. Usred noći lijepimo street art na pročelje zgrade u Zagrebu, a usred dana, u Berlinu, naše sugovornike koji šaraju zid zgrade prekida policija.
U razgovoru s našim sugrađanima otkrivamo da neki vole grafite, a neki ne. Ono u čemu su svi složni jest da bi crteži ipak trebali biti lijepi. Osim sa sugrađanima, razgovaramo i s jednim zagrebačkim grafiterom čiji je jedini cilj... ostavljanje svog potpisa na fasadama.
U najvećem gradu Republike Hrvatske, Zagrebu, pročelja desetljećima stoje zašarana i ta se situacija samo pogoršava. S predstavnikom vlasti Tihomirom Milovcem razgovaramo o budućem čišćenju pročelja i mogućim rješenjima problema šaranja po fasadama. U Tokyju smo ekipi čistača pomogli očistiti zidove ulica i otkrili način na koji Japanci grad od samo 30 milijuna ljudi održavaju potpuno čistim.
Specijalizirani grafiti odvjetnik u Berlinu pojašnjava rigorozne načine na koji berlinska policija istražuje crtanje grafita, kao da se radi o slučajevima ubojstva. Također, daje nam savjete kako se potencijalno izvući iz problema, ako ćemo ikad šarati u Berlinu.
Otkrivamo kako velike njemačke i japanske korporacije zarađuju na crtanju murala, a kako se u tom poslovnom pothvatu snalazi mala grafiti agencija u Zagrebu.
Postoji ideja da bi se šaranje po fasadama smanjilo kada bi se osigurali slobodni zidovi za crtanje, a jednu od takvih inicijativa pokrenuli su i sami grafiteri. Chez 186 objašnjava nam kako je ta grafiterska inicijativa prošla kod vlasti Grada Zagreba.
S poznatim likovnim umjetnikom Lunarom otkrili smo kako su grafiti uopće došli u Hrvatsku i kako su ti počeci izgledali.
Posjetili smo Romualdovu pećinu u Istri u kojoj smo s arheologinjom Majom Čukom razgovarali o tome kakva je veza između grafita i najstarijih špiljskih crteža u ovom dijelu Europe koji se tamo nalaze.
Na jednom od grafiti festivala koje smo posjetili upoznali smo i baku koja, osim što peče pite, voli i grafite.
Naposljetku, razotkrili smo i vječni misterij: hoće li djeca šarati zidove ako im damo sprejeve u ruke?
Kroz sva ova putovanja, razgovore, radionice i istraživanja vodi nas Luka Tokić koji je, kao i većina nas, samo građanin koji želi saznati zašto bi netko htio crtati po ulicama gradova.
-----
Prva epizoda istražuje što zapravo mislimo kada pomislimo na grafite. Iako tvore kulisu svakodnevice većine gradova, većina građana toliko je naviknuta na grafite da na njih više ni ne obraća pozornost. Ipak, kad se na čistoj fasadi pojavi nečiji potpis u spreju, odjednom grafiti postaju glavni gradski problem.
Naše istraživanje smo započeli unutar krugova ljudi koji crtaju.
Grafiti entuzijastkinja Antonija Bačić uvodi nas u nikad prije viđeni, unutarnji svijet supkulture grafita. Kako bismo što bolje razumjeli temu o kojoj govorimo, učimo i crtati grafite. Likovni umjetnik Mane Mei na radionici crtanja grafita pokazuje nam osnovne elemente potrebne za likovno izražavanje na ulici. Marin Remić upoznaje nas s pojmom street art. S njim učimo raditi i lijepiti stickere, male naljepnice koje često vidimo na javnim površinama gradova. Stručnu analizu svega naučenog daje nam kulturolog dr. sc. Eric Ušić, stručnjak za likovno izražavanje u javnosti u Istri.
U Zagrebu radimo dosad nikad viđeni intervju s grafiterom koji crta isključivo ilegalno... ostavlja svoje potpise na fasadama. Pitamo ga sva važna pitanja, od kojih je najvažnije: "Šaraš li tako i po svojoj fasadi?"
U Tokyju posjećujemo izložbu Marine Mesar OKO, naše međunarodno priznate likovne umjetnice koja je svoj umjetnički početak imala upravo crtajući street art na zidovima zagrebačkih ulica. S njom komentiramo razliku između grafita i street arta, koliko je što, gdje i kada prihvatljivo, a što nije.
Japanskom kolektivu Art and Clean pomažemo čistiti zidove ulica. Japanska kultura jako je osjetljiva na nametanje osobnog mišljenja većini, pa su našli jedinstveno rješenje za čišćenje svog 30-milijunskog grada.
Ponovno u Zagrebu, likovni umjetnik Lunar otkriva nam kako su zapravo grafiti došli u Hrvatsku i kako su izgledale prve godine crtanja po zidovima ulica Zagreba.
Kroz sva ova putovanja, razgovore, radionice i istraživanja vodi nas voditelj Luka Tokić koji je, kao i većina nas, samo građanin koji želi saznati zašto bi netko htio crtati po ulicama gradova.