Jedna jedina: Srpom i batom razbit ćemo atom, dokumentarna serija (1/3)

Dokumentarna serija u tri epizode donosi intrigantnu povijest jugoslavenskog nuklearnog programa koji je na svojim počecima, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, za glavni cilj imao izradu atomske bombe, a tek onda mirnodopsko korištenje nuklearne energije. Bivša Jugoslavija do svog raspada nije odustala od atomske bombe, o čemu će u seriji uz povjesničare govoriti sudionici i svjedoci tih napora. Uz rad na atomskoj bombi, bivša Jugoslavija planirala je šesnaest nuklearki, no sve je ostalo na jednoj jedinoj nuklearki u Krškom. Sudionici gradnje nuklearke u Krškom i arhivske snimke približit će gledateljima taj građevinski i znanstveni izazov. Nuklearna havarija u Černobilu zaustavila je brojne nuklearne projekte u svijetu, pa tako i u bivšoj Jugoslaviji. Ekipa serije bila je u Černobilu i okolici te tamo zabilježila potresna svjedočenja preživjelih sudionika havarije i devastirajuće posljedice radijacije na ljude i prirodu. Radioaktivni otpad, posebno onaj visoko radioaktivni, veliki je problem za nuklearnu industriju. Te probleme svaka na svoj način morat će riješiti i Hrvatska i Slovenija kao suvlasnice nuklearke u Krškom. Hrvatska skladište želi graditi u općini Dvor, na rijeci Uni, na samoj granici s BiH. Tamošnji stanovnici opiru se tom planu i ne vjeruju institucijama da će posao biti obavljen na svjetskoj razini. Kako to rade nuklearne sile poput Francuske, ekipa serije provjerila je u pokrajini Aube gdje se nalazi centralno skladište za 58 francuskih reaktora. ----- Nakon ozbiljnih financijskih ulaganja u nuklearni program i okupljanja vrhunskih znanstvenika, bivša Jugoslavija početkom pedesetih godina prošlog stoljeća utemeljuje tri nuklearna instituta - Institut u Vinči kraj Beograda, Institut Ruđer Bošković u Zagrebu te Institut Jožef Stefan u Ljubljani. Znanstvenici u prvo vrijeme ne znaju da je cilj atomska bomba, no ubrzo im postaje ima jasno zašto su dobili novac. Nakon što je Titov režim krajem 60-ih godina prošlog stoljeća nakratko odustao od izrade atomske bombe, okrenuo se mirnodopskom korištenju nuklearne energije. Od planiranih šesnaest, prva je u suradnji s američkim Westinghouseom bila dogovorena Nuklearna elektrana Krško. No, Tito nije odustao od ideje o izradi atomske bombe - godine 1974., njegovom odlukom, okupljena je skupina znanstvenika koja je trebala organizirati izradu atomske bombe. Treći pokušaj događa se nakon Titove smrti, kad vrh JNA uz pomoć Gadafija i Sadama Huseina pokušava daleko od očiju javnosti napraviti atomsku bombu. O zanimljivoj povijesti nuklearnih napora bivše Jugoslavije uz arhivske snimke i dokumente govore povjesničari, sudionici projekata i svjedoci.