Američki kapitalizam - kult bogatstva: Milijunaški raj, dokumentarna serija (1/3)

Deset posto najbogatijih Amerikanaca u svojim rukama drži osamdeset posto američkih resursa. Trodijelna dokumentarna serija analizira kapitalistički narativ koji već više od 150 godina hrani američki san, od Rockefellera do Bezosa. Kultura, reklamiranje, odnosi s javnošću i, najvažnije, filantropija. Sve su to oruđa pravog evanđelja bogatstva koje unatoč postojećim nejednakostima i dalje hrani američku psihu. No dokle? Godine 2018. tri su najimućnija Amerikanca bila bogata kao polovica svih najsiromašnijih Amerikanaca zajedno. Odnosno, bila su bogatija od ukupno 162 milijuna ljudi. Sjedinjene Države od svojeg su nastanka obećana zemlja kapitalizma. Ali stjecanje bogatstva ne može ići na štetu demokracije. To su rekli i sami osnivači Amerike, iako su i oni bili multimilijunaši. Ako su nejednakosti prevelike, prijeti kaos. Kapitalizam protiv demokracije. Prava američka borba. ----- Na početku industrijske revolucije Rockefeller, Carnegie i J. P. Morgan osigurali su monopole. No 1913. izglasovali su porez na dohodak za najbogatije. Burza se srušila 1929. i nastao je kaos. Vlada se umiješala. Pojavila su se dva suprotstavljena tabora. Liberali koji su bili za "New Deal" i konzervativci koji su se htjeli vratiti u svijet kakav je bio prije 1929. Nakon Drugog svjetskog rata BDP se udvostručio, a 40 najvećih tvrtki pokrivalo je polovicu proizvodnje. U njihovu je interesu bilo da prihvate radničke sindikate i plaćaju poreze u zamjernu za rast. Zbog toga su postali liberalima.