Snimatelji Veliki rat: Slike koje su dugo sklapale mir
Snimatelji Veliki rat: Slike koje su dugo sklapale mir
, 2017., Srbija, 0 min.
Hej! Trebamo i tvoju ocenu
Hm... Čini se da ti je pre ocenjivanja potrebna... - prijava :).
Zato smo ljubazno otvorili boks u gornjem desnom delu stranice. Da se ne mučiš.
„Iako su radili u nemogućim uslovima,često sa oskudnom opremom,zahvaljujući njihovim snimcima Evropa je prvi put dobila vernu ratnu sliku s terena.“
Danas je gotovo nepoznato da je Srbija do 1914.godine imala četiri filmaska preduzeća, da je prednjačila na Balkanu snimanjima.Balkanski ratovi i Veliki rat ostavili su trajne posledice na raznim nivoima ljudskog postojanja, ali i sudbina srpskih snimatelja ostaje kao jedan zapis u vremenu.Neki od njih su snimali i pratili srpsku vojsku,neki su tako i stradali,neki su zaboravljeni.Ovo je prilika da skrenemo pažnju na njihovu filmsku aktivnost tokom Velikog rata i otrgnemo ih od zaborava. …Filmski materijali su velikim delom unisteni u vihoru rata,ali su i sistematski uništavani da ne bi pali u ruke neprijatelju.Neki filmovi se nalaze u Francuskoj,Los Andjelesu,Britaniji.Postoje sačuvani flmovi koje poseduje YU Kinoteka u Beogradu.
U ratovima na srpskom tlu,fotografija ratnih strahota i pod najtežim okolnostima bilo je pitanje nacionalne časti i dostojanstva.
Duboki životni i stvaralači poriv je zaokupljao slikare prefinjenog senzibiliteta koji su u jeku stvaranja srpskog modernizma ,školovani u zemlji i inostranstvu,dobili životni zadatak da stvaraju u ratu,u svakodnevnoj borbi za pobedu,za mir i slobodu. Dela Nadežde Petrović, Koste Miličevića, Mališe Glišića, Milana Milovanovića, Miloša Golubovića, Vladimira Becića, Vase Eškićevića, Vase Pomorišca, Paška Vučetića, Živorada Nastasijevića, Natalije Cvetković, Mihaila Milovanovića, Veljka Stanojevića, Dragomira Glišića i dr. svedoče o tome.
Takođe, i autorske fotografije Vladimira Becića, Miloja Igrutinovića, Riste Šukovića, Riste Marjanovića, Stanislava Krakova, Đorđa Stanojevića, Andre Popovića, Dragoljuba Pavlovića, Jovana Lovčevića, kao i stranaca: snimci Katarine Šturceneger, Arčibalda Rajsa, Samsona Černova, Arijela Verdžisa, Andre Taponijea. Neki od njih su u dvostrukom svojstvu: i slikari i fotografi.
Kako je ispisivana istorija u žarištu objektiva? Kako su slike menjale svet? Ko su bili ratni slikari i fotografi i snimatelji? Zbog čega nas i danas njihove lične priče i misija ne ostavljaju ravnodušnim? Kakav je naš odnos danas prema ratnoj fotografiji?
Snimanje emisije „Srpski snimatelji i Veliki rat-slike koje su dugo menjale svet“ Redakcije za nauku realizovano je u YU Kinoteci,Muzeju grada Beograda i tokom aktuelnih izložbi u Galeriji SANU i Muzeju istorije Srbije.
Sagovornici su :Aleksandar Saša Erdeljanović direktor Arhiva Yu Kinoteke,Vladimir Tomić istoričar,Žana Gvozdenović istoričar umetnosti i Milena Marjanović istoričar umetnosti.