Sanjari
The Dreamers
, 2003., Francuska, Italija, Velika Britanija, 115 min.
Hej! Trebamo i tvoju ocenu
Hm... Čini se da ti je pre ocenjivanja potrebna... - prijava :).
Zato smo ljubazno otvorili boks u gornjem desnom delu stranice. Da se ne mučiš.
Film sadržajno varira model znamenitog američko-britanskog romanopisca Henrija Džemsa, gde se mladi Amerikanci (kod Džmsa obično ženskog spola) izravno suočavaju sa dekadentnošću starog sveta, uvek kroz neke tamne ili čak mračne erotske odnose.
Američki student Matju provodi burno proleće 1968. u Parizu uglavnom gledajući filmske klasike u glasovitoj Francuskoj kinoteci, dok pariške ulice ključaju od studentskih demonstracija. U kinoteci upozna neobičan par svojih vršnjaka - lepu Isabelu i njezina brata Tea. Oni ga smesta uvedu u svoj dekadentni svet u kojem se ljubav za film prepleće sa intenzivnim erotizmom...
Slavni talijanski sineast Bernardo Bertoluči (Poslednji tango u Parizu, Dvadeseti vek, Poslednji kineski car, Čaj u Sahari, Mali Buda, Ukradena lepota) prvu je afirmaciju stekao šezdesetih godina, a sam ističe da je za njegovo filmsko formiranje ključno bilo pohađanje Francuske kinoteke. U vreme burnih događanja 1968. Bertoluči je bio nekoliko godina stariji od protagonista svog filma "Sanjari", međutim priča filma svakako sadrži i autobiografske konotacije. Levičar i libertinac, Bertoluči slavi '68. kao procvat slobode, ljubavi i erotizma, međutim kroz lik Amerikanca Mateja zauzima prema njoj i kritičko stajalište.
Bertoluči je maestralno povezao tematziranje ljubavi, seksa, filmske umetnosti i revolucije, iznova demonstriravši i svoj velik redateljski dar, naročito vidljiv u redateljskim rešenjima u interijerima (druga polovica filma gotovo isključivo se događa u zatvorenom prostoru), a film pleni i dojmljivim dizajnom, posebno vrhunskom fotografijom i scenografijom.
Ljubitelji filmske klasike doći će na svoje, jer u svojevrsnom esejiziranju istorije filmske umetnosti Bertoluči na divan način uključuje inserte iz niza antologijskih ostvarenja kao što su "Nakaza", "Plave Venere", "Kraljica Kristina", "Do poslednjeg daha", odnosno inserata iz filmova Bastera Kitona i Čarlija Čaplina. No ni to nije sve - filmski soundtrack čine krasne francuske melodije, kao što su: La Mer Charlesa Treneta ili Tous les garçons et les filles Françoise Hardy, a uključene su i rok veličine onog vremena - Jimi Hendrix i The Doors. Spomenimo i sjajne nositelje glavnih uloga - jednog od najintrigantnijih novih američkih glumaca M. Pitta (Bully, Ubistvo po brojevima, Posledji dani), divno otkriće ovog filma E. Green (Kraljevstvo nebesko) te mladog francuskog glumca L. Garrela.