utorak, 06.01.2026 20:12
Svjetla pozornice: Dvijetisućite, dokumentarna serija (7/7)
U posljednjoj, sedmoj epizodi bit će obrađeni glavni akcenti popularne kulturu od početka novog tisućljeća do danas.
Internet je postao glavni alat stvaranja, distribucije i konzumiranja masovne kulture. Društvene mreže daju mogućnost svakom pojedincu da izražava mišljenje, stvara i dijeli sadržaj. O promjeni koju donosi internet, te kakav je utjecaj imao na hrvatsku popularnu kulturu, govori teoretičar popularne kulture Dean Duda.
Unatoč sve većoj prevlasti interneta, klasični mediji ne posustaju, ali tradicionalna djela koja čine popularnu kulturu doživljavaju značajne promjene.
Na televizijskom tržištu dolazi do tektonskih promjena jer HTV koji je dugo bio jedina televizija s nacionalnom koncesijom dobiva komercijalnu konkurenciju - 2003. počinje emitirati RTL, a nešto kasnije i Nova TV. Upravo te televizije preplavili su u 2000-ima televizijski program realityjima i raznim talent showovima. HTV se pod vodstvom Mirka Galića u dvijetisućitima dobro nosio s konkurencijom, i to originalnim formatima poput Piramide koja je 2007. osvojila i Zlatnu ružu za najbolji međunarodni show. Uz to, HTV je 2004. počeo s prikazivanjem prve telenovele - Villa Maria imala je 160 nastavaka, zabilježila je vrlo veliku gledanost i utabala put drugim domaćim sapunicama. Velik uspjeh postigla je i humoristična serija Bitange i princeze inspirirana megapopularnim sitcomom Prijatelji (Friends). Od 2005. do 2010. emitirano je 108 epizoda koje i danas - na internetu - gledaju mladi. Uz brojne arhivske snimke, o toj temi bit će objavljene izjave tadašnjeg ravnatelja HRT-a Mirka Galića, scenarista i redatelja Bitangi i princeza Gorana Kulenovića te producenta Ivana Maloče.
Književna scena dobila je u novom tisućljeću nekoliko autora koji su kvalitetni i čitani. Jedan od njih je Kristian Novak koji je sa svoja tri romana osvojio publiku, a o svom radu razgovarat će u studiju s voditeljicom.
Hrvatski film u novom tisućljeću konačno dobiva sređen sustav financiranja kroz instituciju HAVC. Rezultati dolaze brzo, a događa se i nekoliko filmskih hitova: prema romanu Ante Tomića Što je muškarac bez brkova (koji je doživio već 13 izdanja!) godine 2005. Hrvoje Hribar snima istoimeni film koji postiže odličnu gledanost - u kinima ga je pogledalo 150.000 gledatelja, no nije postao i najgledaniji film dekade. S 5000 gledatelja više prestigla su ga 2013. Svećenikova djeca uhodanih hit- mejkera Vinka Brešana i Mate Matišića.
Na glazbenoj sceni događaju se velike promjene, prvenstveno u načinu konzumiranja glazbe - mladi slušatelji bez poteškoća prelaze sa srpskog turbo-folka na Thompsona, ili s tih tipova glazbe na domaći rock 'n' roll. U tom eklektičnom pristupu najbolje prolazi autor Marko Perković Thompson koji zbog političkih i svjetonazorskih konotacija postaje fenomen. O fenomenu Thompson u Svjetlima pozornice govore povjesničar Neven Budak, glazbeni kroničar Siniša Škarica i književnik Ratko Cvetnić.
Nasuprot atmosferi brzih, površnih medija i raspršene pažnje, publika je konstantno zainteresirana za kvizove. O fenomenu pub kvizova i kvizova govorit će Mario Kovač i Dean Kotiga.
Vjerojatno zbog nedostatka kvalitetnih domaćih sadržaja, publika se u posljednjih desetak godina sve više okreće sadržajima s elementima nostalgije - najpopularnije igrane serije su Crno-bijeli svijet i Dnevnik velikog Perice. U tom trendu je i mjuzikl Rajka Dujmića i Željke Ogreste Za dobra stara vremena koji je vidjelo više od 24.000 gledatelja.
Je li takva orijentacija publike trajna, ili je riječ o nekom tranzicijskom razdoblju nakon kojeg nas čeka
novo blistavo razdoblje hrvatske popularne kulture, slično onome koje smo imali između 50-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća, pitanje je na koje se čeka odgovor.