Špilja Chauvet - Prvi umjetnici na svijetu, dokumentarni film

Gorges de l'Ardèche, prosinac 1994.: tri speleologa otkrivaju najistaknutiju i najstariju poznatu oslikanu spilju u Europi. Chauvet je ukrašen nebrojenim životinjskim likovima starima 36.000 godina, uključujući zapanjujuće lijepe prizore divljih životinja. Dvadeset tisuća godina prije Lascauxa Homo sapiens je već pokazao zadivljujuće umjetničko majstorstvo. Dok se divimo tim djelima, postavljaju se mnoga pitanja: kako su ti prapovijesni ljudi mogli stvoriti takve dojmljive slike? Tko su bili? Što ih je nadahnulo? Kako su živjeli u toj dubokoj spilji? Koji su bili njihovi obredi i svakodnevica? Iz konzervatorskih razloga spilja Chauvet nikada nije postala dostupna javnosti. Samo je ekipi istraživača dopušteno sići u spilju i proučavati je mjesec dana svake godine. Snimateljska ekipa imat će mogućnost pratiti ih u jednom od njihovih pohoda. Stručnjaci za spiljsku umjetnost i digitalno snimanje, paleontolozi, akustičari i fizičari udružit će snage i primijeniti najnoviju tehnologiju kako bi odgonetnuli enigme koje su ostale neriješene: što se dogodilo u toj spilji u prapovijesno doba? Među stručnjacima su Carole Fritz, viša istraživačica i direktorica znanstvene ekipe spilje Chauvet, Gilles Tosello, koji je reproducirao crteže u spilji Chauvet 2, te američka znanstvenica Miriam Kolar, stručnjakinja za arheoakustiku. Nakon godina istraživanja kao da se oblikuje vizija kompleksnog iskorištavanja područja. Oslikana djela proizašla su iz sveukupnih aktivnosti koje uključuju zvuk i svjetlo te pripovijedanje priča i mitova. Simbolična moć spilje Chauvet navodi i na općenitije pitanje o društvu koje je uspjelo stvoriti takvo remek-djelo. Danas, više nego ikad, prapovjesničari žele bolje upoznati te nadarene praljude. Nastoje vratiti u život društvo nomadskih lovaca-sakupljača koji su u malim skupinama prije 40.000 godina naseljavali područje koje se protezalo od doline Rhône do juga Njemačke. Ti su ljudi bili Aurignaci, prvi umjetnici u ljudskoj povijesti.