Svete planine svijeta: Postanak, dokumentarna serija (1/10)

Gotove sve religije o kojima danas nešto znamo svoja božanstva stavljala su na vrhove planina. Olimp, Kailash, Fujijama samo su neki od mitskih visova na kojima su bila staništa vrhovnih bogova. Putujući i istražujući prostranstva svih sedam kontinenata, autor Stipe Božić otkrio je da su gotovo sve visoke planine pod kojima su ljudi obitavali u prošlosti igrale važnu ulogu u čovjekovim vjerovanjima. Indra je stolovao na vrhovima Himalaja odakle je odlazio na bezbrojne pohode protiv zlog Ravane što je zapisano u drevnim Vedama. Starogrčki bog Zeus ustoličio se na Olimpu. Istodobno u istočnim vjerovanjima slična svojstva se pripisuju bogu Djausu, što mnoge povjesničare navodi na pomisao da današnje religije možda potječu iz istog izvora. U Južnoj Americi Inke su vjerovale da su sami vrhovi bogovi, pa su im zato prinosili razne pa i ljudske žrtve. Najviši vrh Sjeverne Amerike također je bio svet za tamošnje Indijance. Zvali su ga Denali, što na atabaskanskom jeziku znači Veličanstveni. Koliko znamo, iz Afrike nisu proistekle velike religije koje bi se mogli usporediti s kršćanstvom, islamom, hinduizmom ili budizmom, ali svejedno su lokalni stanovnici na najviše planine smjestili svoje bogove. U Europi, jednako kao i u našoj domovini, crkve su građene na uzvisinama ili visokim besputnim planinama. Prije dolaska kršćanstva za Ilire su mnoge planine također bile svete o čemu govore i današnji toponimi. Australski Aboridžini mnoga su tamošnja uzvišenja smatrali svetim mjestima od kojih je najpoznatiji granitni monument Uluru u samom srcu tog kontinenta. Oceanija je po raznolikosti i količini raznih vjerovanja najmanje istražena ali time i vrlo zanimljiva. Jedini kontinent za čije vrhove nisu vezane nikakva religiozna vjerovanja je Antarktika što je razumljivo jer je na njemu život za čovjeka nemoguć. ----- Posebno istaknute planine omiljena su mjesta uzvišenih kultova. Osobito ako su izolirani kao planine otoci, planine sa snježnim kapama, ili nenastanjeni prigorski predjeli. Psihološki pravci kultova visokih mjesta temelje se na vjerovanju da su planine blizu nebu (kao nebeske ljestve) i da su oblaci što okružuju planinske predjele zapravo darovatelji kiše te da planine s vulkanima oblikuju vatrene pristupe u samu zemlju. Želeći otkriti zagonetku svetih mjesta, autor serije Stipe Božić i snimatelj Joško Bojić kreću od Tibeta i Himalaja preko Kavkaza, Alpa, biblijskih prostora na Sinaju i Bliskom istoku, zatim preko planinskih predjela Sjeverne i Južne Amerike, Stjenjaka i Anda, te visova istočnoafričke rasjedne doline Rift, vulkanskih otoka Pacifika, Japana, Australije i Novog Zelanda sve do Antarktike. Istraživanja o genezi drevnih religija, mitova i kultova autora vode do zanimljivih saznanja koja zadiru u korijene razvoja ljudske civilizacije.